“Zapamtite ovu istinu: Vaše telo nije limun. Vi niste mašina. Stvaralac nije nemarni mehaničar. Telo žene ima isti potencijal za rađanje kao i tela lavova, nosoroga, slonova ili losova. Ako dosad niste, počnite da posmatrate svoje telo u pozitivnijem svetlu.
Porođaj je veoma važan. Važan je zbog toga što putem njega počinjemo život van našeg izvora, van tela naše majke. Putem njega ulazimo u stvarni svet i stičemo prve predstave o njemu. Porođaj je događaj koji svaku majku dirne i menja iz srži. Nega koju majka i beba dobiju uoči porođaja će uticati na percepciju koju žena razvija o svom telu, a takođe na bebine sposobnosti.”
Ina May Gaskin
Ina Mej Gaskin (Ina May Gaskin) je babica svetskog glasa koja je svoj život posvetila trudnicama i osvešćivanju žena da je porođaj lepo i prirodno iskustvo. Ona je jedna od retkih babica koja je uspela da spase profesiju tradicionalnih babica u Americi. Slučajno je bila prisutna na jednom porođaju u autobusu na jednoj od turneja njenog supruga još 1970. godine. To iskustvo ju je inspirisalo da se posveti porođaju i odlučila je da studira i da postane babica. Želela je da pruži ženama mogućnost izbora kod porođaja. Profesija babica je polako nestajala u Americi i jako je želela da to promeni.
Otvorila je centar za porođaje na farmi u Tenesiju koji se zove ”Farma”. Ovo mesto je poznato kao autentično mesto gde se žene porađaju uz babice. Početkom 1970. godine procenat carskog reza u Americi je bio 5% , dok je na Farmi bio samo 1,7%. 2005. godine nivo carskog reza u Americi je došao do 35%, u nekim porodilištima i do 50%, dok je na “Farmi” i dalje bio ispod 2%, iako su se na “Farmi” rodili mnogi blizanci, deca karlično rođena itd.
Njen rad i angažovanje sačuvali su znanja koja se polako zaboravljaju u savremeno doba kada porođaj postaje sve više industrija. Poznat je Gaskin manevar kod komplikovanijeg porođaja koji je naučila od tradicionalne babice iz Gvatemale. Danas se o tome uči u celom svetu i postoji u stručnim knjigama. Video snimci porođaja pomogli su joj da promoviše svoju tehniku za prevenciju dugotrajnih porođaja i rutinskih epiziotomija i za uspešne porođaje sa blizancima.
Više od 10 godina vodi kampanju protiv korišćenja leka Cytotec (misoprostol) za indukciju porođaja. Zahvaljujući njenom članku u časopisu Salon.com 2000. godine proizvođač leka upozorio je na opasnost tog leka. Kampanja je namenjena ženama, babicama, medicinskim sestrama i lekarima o mogućim nuspojavama (smrt majke i bebe) korišćenjem misoprostola u indukciji porođaja.
Ina Mej Gaskin jedna je od osnivača Udruženja babica u Severnoj Americi (MANA). Iz ove organizacije kasnije su proistekla nova udruženja za obrazovanje babica u Americi i druga, koja su vršile sertifikovanje babica. Sve je to pomoglo da se donese zakon koji priznaje kvalifikovane babice u više od pola država u Americi. Pokrenula je velike promene u Americi na bolje.
Pored toga deo je projekta (The Safe Motherhood Quilt Project) gde se pravi veliko ćebe koje se sastoji od manjih tkanina na kojima pišu imena umrlih žena na porođaju u Americi od 1982. godine. Cilj projekta je želja da se smanji stopa smrti žena na porođaju koja raste iz godine u godinu i apel da se analizira i javno iznese razlog smrti porodilja.
Ina Mej još uvek drži predavanja po celom svetu lekarima, babicama i svima koji su zainteresovani da čuju njeno bogato iskustvo. Takođe, promoviše dojenje i bori se protiv rutina u porodilištima koja bez potrebe razdvajaju majku i bebu.
Dobitnica je “Alternativne Nobelove nagrade” 2011. godine. Dodeljena joj je za životno delo na promovisanju i učenju prirodnog i sigurnog porođaja koji najbolje utiče na duševno i fizičko zdravlje majke i bebe.
Najistaknutije njege knjige su “Spiritual Midwifery”, “Ina May’s Guide to Childbirth”, “Birth Matters” ali i mnoge druge. U Srbiji, do sada, još nijedna nije prevedena a nadamo se da će se to što pre promeniti.
Leave a Reply
Your email is safe with us.