Majke veoma često imaju probleme sa dojenjem koji se mogu sprečiti. Mnoge bolničke navike otežavaju majkama da doje svoje bebe na pravi način. Kada je beba rođena pre vremena, majke imaju mnogo više problema pri dojenju, što nije dobro jer prevremeno rođenim bebama treba čak više majčinog mleka i dojenja nego zdravim bebama koje su rođene na vreme. Razlog zbog kog majke ne dobijaju pomoć koja im je potrebna je to što su se mnoge „tehnike“ koje služe da spasu život prevremeno rođenim bebama razvile tokom 60-ih i 70-ih godina kada majčino mleko i dojenje nisu bili prioritet na odeljenjima neonatalne intenzivne nege.
Nažalost, uprkos tome što smo od tad naučili mnogo o tome kako pomoći majkama pri dojenju njihovih beba, odeljenja neonatalne intenzivne nege , naravno uz neke izuzetke, pružaju otpor kada je u pitanju promena načina ishrane bebe. Da stvar bude još gora, usvojene su mnoge tehnike koje još više pogoršavaju situaciju.
Neke zablude o prevremeno rođenim bebama i dojenju
- Prevremeno rođene bebe treba da budu u inkubatorima
Prevremeno rođenim bebama, čak i veoma malim je zapravo često bolje da budu u kontaktu „koža na kožu“ sa majkom (ili ocem) nego u inkubatorima. Dokazi pokazuju da su nedonoščad (u ovom slučaju i bebe rođene na vreme) metabolički mnogo stabilnija kada su u prisnom fizičkom dodiru sa majkom. Disanje im je mnogo stabilnije, manje su uznemirene, krvni pritisak je normalniji i bolje održavaju nivo šećera u krvi i telesnu temperaturu kada su većinu dana u kontaktu „koža na kožu“ u „kengur poziciji“ sa majkom (Kangaroo Mother Care) nego u inkubatoru. Takođe, majke koje koriste „Kengur metodu“ će verovatnije proizvesti više mleka, ranije će naviknuti bebu na dojku i dojenje će biti bolje. Sve to je, uz mnoge reference, detaljno i opširno objašnjeno u dokumentu Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Molimo Vas, pokažite ovaj dokument doktoru Vaše bebe. Dokument možete pronaći besplatno na vebsajtu: http://www.who.int/reproductive-health/publications/kmc/text.pdf
- Svim prevremeno rođenim bebama su potrebni obogaćivači mleka
Zapravo, nisu. Ako majka ima dovoljno mleka, bebe teške preko 1500g (obično bebe oko 32. nedelje gestacijske zrelosti imaju tu težinu , iako ima izuzetaka)mogu sasvim lepo da se razviju samo od majčinog mleka, eventualno uz dodatak D vitamina ili fosfora.
Pravi problem koji se nalazi iza te „potrebe“ za obogaćivačima je taj što je na odeljenjima neonatalne intenzivne nege postalo pravilo, uklesano u kamenu, da bebe moraju da se razvijaju istom brzinom kao što su se razvijale i unutar majke i kao da nisu rođene pre vremena. Ali ne postoji dovoljno dobar dokaz za to, dok postoji dokaz da bebe koje rastu brže nego nedonoščad koja su samo na majčinom mleku, kasnije u životu imaju problema kao što su visok nivo lošeg holesterola, visok krvni pritisak, insulinska otpornost (što može biti rano otkrivanje dijabetesa tipa 2) i prekomerna težina. Ova istraživanja su obavljana sa prevremeno rođenim bebama koje su hranjene: a) samo majčinim mlekom b) majčinim mlekom i humanim mlekom iz banke ili c) majčinim mlekom i adaptiranim mlečnim formulama. Bebe kojima je davana adaptirana mlečna formula jesu rasle brže i bile su veće, ali to ima svoju cenu.
Kako beba može da se hrani bez preparata za obogaćivanje majčinog mleka? Pre svega, istina je da je obogaćivanje mleka potrebno nekim bebama, kao što su veoma male bebe i bebe čije majke nemaju dovoljno mleka. Međutim, obogaćivači mleka se danas prave od ljudskog mleka (majčinog mleka) koja su, doduše, veoma skupa i nije ih lako nabaviti. Nema razloga zašto bi obogaćivači trebalo da se proizvode od kravljeg mleka. Međutim, većini nedonoščadi nije potrebno obogaćivanje mleka jer većina njih su „velike“ prevremeno rođene bebe.
Mnoga odeljenja neonatalne intenzivne nege imaju pravilo da beba može da unese samo određenu količinu tečnosti u toku dana. Ta količina se uglavnom kreće od oko 150 do 180 ml/kg/dan, ponekad i manje. Ako se tečnosti već unose intravenski, onda oralni unos tečnosti treba smanjiti još više. Ograničenje unosa tečnosti ima smisla na primer kada je beba priključena na respirator koji mu pomaže pri disanju jer bi previše tečnosti moglo da prouzrokuje srčanu insuficijenciju i da spreči skidanje respiratora sa bebe. Dakle, ograničenje tečnosti i činjenica da beba mora da raste kao da je još uvek u materici rezultiraju potrebom za obogaćivanjem mleka.
Kada sam radio sa prevremeno rođenim bebama u Africi, otkrio sam da je jedan od načina da se izbegne potreba za preparatima za obogaćivanje mleka da se prevremeno rođenim bebama da veća količina majcinog mleka nego što je propisana u odeljenjima neonatalne intenzivne nege. Istina, ove bebe nisu bile kao bebe na odeljenjima neonatalne intenzivne nege u bogatim zemljama; bile su veće, nisu bile toliko bolesne i bilo im je potrebno malo kiseonika da prežive. Ali pošto sam tad verovao u to da „bebe moraju da rastu kao da su i dalje unutar majke“, povećao sam količinu mleka koje bebe dobijaju dosta iznad 150 do 180 ml/kg/dan, ponekad čak i do 300 ml/kg/dan i bebe su bile u redu i lepo rasle. Da ne bismo davali bebi previše mleka odjednom, mleko je neprekidno dospevalo u bebin stomak, po nekoliko kapi istovremeno.
Može se desiti da su majčinom mleku potrebni dodaci , u zavisnosti od nivoa u bebinom mleku. Moguće je da se dodaju D vitamin, fosfor, kalcijum, čak i ljudski protein (albumin) i masnoće ljudskog mleka (iz banki humanog mleka) u bebino mleko bez upotrebe obogaćivača mleka. Ako bebi nisu potrebni obogaćivači mleka, onda ih treba smatrati razređivačima jer smanjuju koncentraciju svih tih elemenata koji čine majčino mleko posebnim i jedinstvenim.
- Prevremeno rođene bebe ne mogu da sisaju dok ne dostignu 34. nedelju gestacijske zrelosti
Ova tvrdnja jednostavno nije tačna. Rad na odeljenjima neonatalne intenzivne nege, prijateljski nastrojen prema dojenju, pogotovo u Švedskoj, pokazao je da može da se počne sa dojenjem čak i kada su bebe u 28. nedelji gestacije i mnoge bebe do 30. nedelje gestacije mogu da se postave na dojku da sisaju. Zaista, neke bebe su potpuno sposobne za dojenje do 32. nedelje gestacijske starosti. Pritom se misli na pravo dojenje, ne na dobijanje majčinog mleka u flašici ili preko cevčice koja vodi u bebin želudac. Primenjivanjem „Kengur metode“ i ranim pristupom dojki, to može bilo gde da se obavi.
Naravno, svaka beba je drugačija i nekim bebama je potrebno više vremena u zavisnosti od toga da li su imale respiratorne ili neke druge probleme, ali dok se čeka da beba dostigne 34. nedelju gestacije pre nego što se proba pravo dojenje, onda je model za hranjenje odojčeta hranjenje bebe iz flašice.
Pogledajte sledeće članke ili uputite svog doktora na njih:
Nyqvist K. The
development of preterm infants’ breastfeeding behavior. Early Human
Development; 1999;55:247–264
Nyqvist K. Early attainment of breastfeeding competence in very preterm
infants, Acta Pædiatrica 2008;97:776–781
- Majke prevremeno rođenih beba treba da koriste veštačke bradavice da bi beba lakše prihvatila dojku i uspešno sisala
Ovo se u većini slučajeva pokazuje netačnim iz mog iskustva u Africi (zapravo, u Africi nikad nismo koristili veštačke bradavice za vreme dojenja) i iz iskustva odeljenja za neonatalnu intenzivnu negu u zemljama kao što je Švedska. Nyqvist u drugom članku spominje male bebe rođene već u 26. nedelji gestacije pa sve do 31. nedelje gestacije i navodi da su za veoma mali broj beba korišćene veštačke bradavice. Ipak, za razliku od onoga što se obično dešava na odeljenjima neotalne intenzivne nege u Severnoj Americi sa kojih samo nekolicina beba napušta bolnicu dojeci (u najboljem slučaju dobijaju majčino mleko u flašicama i često majke ne stavljaju bebu da doje )
Ključno je to da je potrebno vreme da se beba navikne na pravilno dojenje. To iziskuje dodatno vreme u poređenju sa korišćenjem veštačkih bradavica, ali gledano na duže staze, rezultat je vredan toga. Vremenom, veštačke bradavice vode do smanjivanja zaliha mleka što može otežati skidanje štitnika.
Način da postavite prevremeno rođenu bebu na dojku se u principu ne razlikuje od bebe koja se rodila na vreme. Pogledajte video klipove na vebsajtu nbci.ca . Na ovim video snimcima nisu prikazane prevremeno rođene bebe ali princip postavljanja bebe na dojku je isti.
- Prevremeno rođene bebe treba prvo da se nauče na flašicu da bi naučile kako da sisaju
Pa, ne znam šta da kažem o ovome. To jednostavno nije istina. Prevremeno rođene bebe mogu da nauče da sisaju bez flašice kao što je pokazano, još jednom, iskustvima iz celog sveta. Veoma često požuruju majku i bebu sa savetom da će beba biti ranije otpuštena iz bolnice ako nauči da sisa na flašicu. To nije način da se pomogne majci i bebi. U svakom slučaju nije istina da bebi treba flašica da nauči da sisa. “Kengur metoda” i navikavanje bebe na prirodno dojenje pre “magičnih” 34 nedelje gestacije bi mnogo pomoglo da se ova situacija izbegne. Takođe, s obzirom na to da se drugačiji mišići koriste za hranjenje flašicom u poredjenju sa dojenjem, hranjenje uz pomoć flašice “uči” bebu lošim veštinama sisanja i ponekad može biti veoma teško da se beba odvikne od toga.
- Prevremeno rođene bebe se umore na dojci
Veruje se da je ovo tačno zbog toga što bebe generalno, ne samo prevremeno rođene bebe, umeju da zaspu na dojci kada je slab protok mleka, pogotovo u prvih nekoliko nedelja. Bebi je data flašica i zbog brzog protoka mleka, beba se probudi i uspešno sisa. Pogrešan zaključak? Beba se umori na dojci zato što je to naporan posao dok je sisanje iz flašice jednostavnije.
Prevremeno rođene bebe često ne obuhvate dobro dojku, delimično jer se majke slabo uče tome na pravi način. Sa dobrim položajem usta bebe, kompresijom dojke i ako je potrebno koristiti sistem za laktaciju da bi dohranjivali, beba će dobiti dobar protok mleka i neće zaspati na dojci. S povećanjem količine videćete da dojenje nije ni teško ni zamorno za bebu.
- Proveravanje težine (merenje bebe pre i posle dojenja) je dobar način da se sazna koliko je mleka po dojenju beba popila
Proveravanjem težine se pretpostavlja da znamo koliko mleka treba da popije beba koja se doji. Kako to možemo da znamo kad su pravila koja kažu da beba određene težine i određene starosti treba da dobije npr X količinu mleka zapravo bazirana na bebama koje se hrane adaptiranim mlekom? I kako možemo da kažemo koliko mleka je beba popila ako je dobro postavljena na dojku, kad majka koristi kompresiju, pogotovo ako je dojenje ograničeno određenim vremenom ili rasporedom oko 10 ili 20 minuta (zbog brige da će se beba umoriti)? Najbolji način da saznamo da li beba dobro sisa je da posmatramo bebu na dojci. Pogledajte video snimke na nasem sajtu.
- Prevremeno rođene bebe treba da nastave da uzimaju preparate za obogaćivanje mleka i kad napuste bolnicu
Ovo je nedavno otkrivena slaba tačka koja umanjuje značaj dojenja prevremeno rođene bebe. Možda je neko predstavio rad na konferenciji koji je pokazao da beba napredeju bolje ako se nastavi sa korišćenjem preparata za obogaćivanje mleka i nakon odlaska iz bolnice. Ali opet, više nije uvek nužno i bolje i dojenje je mnogo bitnije nego nabacivanje težine. Pogledajte iznad informacije o obogaćivačima mleka.
Prevremeno rođene bebe i njihove majke imaju probleme s dojenjem mnogo češće nego bebe rođene na vreme. Ali to se može popraviti. Nadjite sto pre pomoc oko dojenja.
Tekst je napisao pedijatar dr Jack Newman https://ibconline.ca/
Leave a Reply
Your email is safe with us.